POGREŠKE U EKONOMSKOM RAZMIŠLJANJU I ZAKLJUČIVANJU
post hoc
ceteris paribus
greska poopcavanja
Post hoc pogreška –
Post hoc pogreška – najčešća pogreška; nastaje zbog interpretacije povezanosti kao uzroka; to je pogreška koja se javlja u slučajevima u kojima se događajima kojima prethode neki drugi događaji daje određeno značenje iako promatrani događaji ne moraju biti u nikakvoj vezi. (primjer – čaj u zimskom izletištu)
Ceteris paribus pogreška –
pogreška koja označava nemogućnost da se sve ostale utjecajne varijable držu konstantnima dok se promatra utjecaj određene varijable. (primjer – isto primjer čaja; trebale bi se temperature držat konsantnima da bi se mogla promatrat cijena i njene promjene)
Greška poopćavanja –
Greška poopćavanja – pogreška koja nastaje zaključivanjem da ono što je dobro ili korisno za pojedinca ili dio ujedno dobro i korisno za cjelinu (primjer – tribine na utakmici)
CILJEVI PODUZEĆA U TRŽIŠNOM GOSPODARSTVU
Profit, često kao glavni ili jedini cilj poduzeća, podrazumijeva poslovanje koje će, nastojeći ostvariti maksimalni prihod i minimalni trošak, vlasnicima osigurati najveći i najbrži mogući povrat uloženog novca. No zbog konflikta interesa vlasnika i menadžera dolazi do novih ciljeva poduzeća.
Principal-agent konflikt opisuje razilaženje između vlasnika (principala) i menadžera (agenta) u pogledu njihovih interesa. Stoga se, nasuprot maksimalizaciji profita kao cilju poduzeća, Bauinol i Williamson zalažu za maksimalizaciju prihoda kao cilja poduzeća. Naime, moderno poduzeće vodi menadžer, a ne vlasnik, stoga on teži maksimalizaciji vlastite korisnosti. Zato se zalaže za prihod i maksimalizaciju prodaje kao cilj poduzeća- i sama plaća mu je u većoj koreaciji s prihodom nego s profitom poduzeća čija je maksimalizacija cilj vlasnika poduzeća.
Uravnotežena stopa rasta razumijeva maksimalizaiju stope rasta potražnje za proizvodima poduzeća i rasta kapitala poduzeća. Menadžeri teže povećanju potražnje kako bi povećali vlastiti status, a vlasnici teže povećanju vrijednosti kapitala kako bi povećali vlastito bogatstvo. Marris smatra da bi se ovime na prihvatljiv način podmirili interesi vlasnika i menadžera.
Omjer zadržavanja je središnja točka Marrisove analize, tj. omjer zadržane, odnosno reinvestirane i distribuirane/isplaćene dobiti. Ako menadžeri isplaćuju veći dio profita, što je niski omjer zadržavanja, vlasnici će biti zadovoljni. U protivnom, zadržana dobit se može reinvestirati, što će potaknuti rast poduzeća
TEORIJE PROFITA
Teorija objašnjenja profita rizikom
Frikcijska teorija profita
Monopolska teorija profita
Inovacijska teorija profita
Teorija profita na temelju menađžerske efikasnosti
Teorija objasnjenja profita rizikom
Teorija objašnjenja profita rizikom zasniva se na stavu da poduzeća očekuju iznadprosječne povrate, odnosno ekonomske profite da bi investirala u poslove s iznadprosječnim rizicima. Dobar primjer za to su farmaceutska industrija i industrija istraživanja nafte te druge industrije u kojima je naglašena važnost istraživanja i razvoja novih proizvoda i novih tehnologija.
frikcijska teorija profita
Frikcijska teorija profita zastupa stav da razlike u profitima nastaju zbog odstupanja od ravnoteže u dugom roku. U situaciji kada je uspostavljena ravnoteža u dugom roku, poduzeća ostvaruju samo normalni povrat, odnosno ostvaruju prihod koji je jednak njihovom oportunitetnom trošku. Kada na tržištu ne postoji opisana ravnoteža, poduzeća mogu ostvarivati dobiti ili biti izložena gubicima. Primjer povezan s vremenskim prilikama, koje su iznimno važne u poljoprivrednoj proizvodnji. Iznimno oštra zima, koja je prepolovila urod zimske salate koja se uzgajala na otvorenom, dobro je došla svima koji su taj proizvod uzgajali u zaštićenom prostoru, jer je pad ponude doveo do porasta cijene i profita spomenutih proizvođaća.
monopolska teorija profita
Monopolska teorija profita objašnjava razliku u visini profita snagom nekih poduzeća da ograničavanjem proizvodnje podižu cijenu iznad razine cijena na tržištu savršene konkurencije i tako zarađuju ekonomske profite.
Moderno tržišno gospodarstvo je gospodarstvo inovacija.
inovacijska teorija profita
Inovacijska teorija profita drži da nejednakost u profitima porizlazi iz razlika u sposobnosti i učincima inovacijskih aktivnosti pojedinih poduzeća. Snažna potpora razlikama u visini profita temeljem ove teorije su zakoni o patentima i slični zakoni, kojima je svrha da određeno vrijeme zaštite pravo na korištenje inovacije onim poduzećima koja su u to ulažila svoj novac.
teorija profita na temelju menaderske efikasnosti
Teorija profita na temelju menađžerske efikasnosti utemeljena je na uvjerenju da poduzeća koja imaju iznadprosjčno efikasan menadžment ostvaruju i iznadprosjčne profite. Ovu teoriju posebno podržava činjenica da poduzeća koja djeluju u istoj industriji često ostvaruju nejednake profite. Te razlike se pripisuju kvaliteti i efikasnosti menadžmenta.
DETERMINANTE PROMJENE POTRAŽNJE
dohodak
supstituti
komplementi
ukusi i preferencije
broj stanovnika
ocekivanja potrosaca
dohodak, supstititi…
Dohodak se kao determinanta potražnje povezuje sa činjenicom da će kupci velik broj dobara i usluga kupovati u količinama koje će zavisiti od visine njihova dohotka. Za većinu takvih dobara količina potražnje će rasti s porastom dohotka. Takva vrsta dobara naziva se narmalnim dobrima. Za manji broj dobara karakteristično je da potražnja za njima opada s porastorn dohotka. To su takozvana inferiorna dobra kao što je, primjerice, jeftina ali nekvalitetna hrana u odnosu na kvalitetniju ali i skuplju hranu.- gotovi čevapi vs. kad sami odaberemo meso koje će nan samlit
Dva dobra su supstituti ako se mogu međusobno zamjenjivati u potrošnji. U tome smislu može se, primjerice, navesti da je coca-cola kvalitetna zamjena za pepsi-colu, jednako kao što maslac u potrošnji može zamijeniti margarin. S porastom cijene jednog supstituta dolazi do porasta potražnje za drugim supstitutom, što znači da će potražnja za pepsi-colom rasti ako poraste cijena coca-cole.
Dakle dobra koja se nadopunjuju u potrošnji nazivaju se komplementima. Tako, primjerice, šećer nadopunjuje u potrošnji čaj ili kavu, jednako kao što pogonsko gorivo nadopunjuje odnosno omogućava upotrebu automobila. Kada su u pitanju komplementarna dobra, porast cijene jednog dobra ne rezultira samo padom potražnje za tim, dobrom nego i za drugim dobrom s kojim je to dobro u komplementarnom odnosu. Kada cijena benzinu poraste potražuje se manja količina benzina, ali se istodobno kupuje i manje automobila.
Ukusi i preferencije: Mnoga dobra određenog zaštitnog znaka, posebice oni modnog karaktera kao što su odjeća i obuća, ali i mnogi drugi izazivaju povećano zanimanje potrošača na bilo kojem mjestu u svijetu. Naravno, za dobrima koja su u skladu s prevladavajućim ukusom potrošača vlada povećani interes, odnosno potražnja i obrnuto.
Broj stanovnika može takoder biti značajna determinanta potražnje iz jednostavnog razloga što porastom stanovništva kod većine dobara dolazi do porasta potražnje. Jednako kao što će se potražnja za mnogim dobrima smanjivati ako se smanjuje broj stanovnika.
Očekivanja potrošača kao determinanta potražnje povezana su prije svega s očekivanjima u pogledu razine dohotka i cijena u budućnosti. Ako se očekuje veći dohoda u budućnosti, neka će osoba biti sklonija potrošiti više danas nego ako u budućnosti očekuje manji dohodak.
DETERMINANTE PROMJENE PONUDE
broj ponuditelja
troskovi proizvodnih inputa
tehnologija
ocekivanja proizvodača
vremenske prilike
posebni porezi isubvencije
broj ponuditelja, troskovi proozvodni inputa i tehnologija
Broj ponuditelja kao čimbenik ponude povezuje se sa ćinjenicom da veči broj poduzeća može tržištu ponuditi veću količinu dobra na razini bilo koje cijene. Npr. japanski prodavači automobila su došli na američko tržište, povećali su ponudu te su cijenom i kvalitetom postali jaka konkurencija domaćim proizvođačima.
Troškovi proizvodnih inputa, kao što su troškovi sirovina, rada, kapitala i slično, krivulju ponude pomiču nalijevo ili nadesno, ovisno o tome jesu li troškovi porasli ili su se smanjili. Razlog takvom ponašanju nalazi se u činjenici da je proizvođaču u interesu povećavati proizvodnju ako se troškovi smanjuju u odnosu na cijenu proizvoda, odnosno smanjivati proizvodnju ako troškovi rastu. Npr. u razdoblju rasta cijene nafte gospodarstva aktivnost slabi, posebice u onim sektorima u kojima je nafta važan proizvodni input, da bi u razdoblju pada ili stabiliziranja cijene nafte ponovno oživjela gospodarsku aktivnost.
Tehnologija kao determinanta promjena u ponudi povezuje se sa činjenicom da u prvom redu tehnologija određuje troškove proizvodnje, a time i cijenu dobra po kojoj će ponuditelj biti voljan tržištu ponuditi određenu količinu. Npr. automobilska industrija je uvođenjem robota i računalnog dizajniranja smanjila troškove i povećala proizvodnost, pa time povećala interes proizvođača da povećaju proizvodnju.
ocekivanja proizvodača , vremenske prilike i posebni porezi i subvencije
Očekivanja proizvođača u pogledu cijena u budućnosti povezuju se s promjenama u ponudi u smislu da će postojeća ponuda nekog dobra smanjiti ili povećati ovisno o tome kakva su očekivanja u pogledu njegove cijene u budućnosti. U tome smislu ponuda će se smanjiti na svim razinama cijena ako se očekuje porast cijena u budućnosti. Na taj način ponuditelji svjesno žrtvuju dio postojećih profita za račun profita koji će se ostvariti u budućnosti. Jednako tako će se ponuda povećati ako se očekuje pad cijena u budućnosti, jer se tako barem djelomice neutralizira očekivani pad profita zbog pada cijene.- ulje
Vremenske prilike, posebice u poljoprivrednoj proizvodnji, mogu ponudu određenog dobra povećati ili smanjiti ovisno o tome kako su se vremenske prilike odrazile na proizvodnju. Ponuda će se smanjiti, odnosno pomaknuti nalijevo ako su vremenske prilike djelovale nepovoljno, dok će se kod povoljnih vremenskih prilika krivulje ponude pomaknuti udesno. Npr. nepovoljne vremenske prilike su drastično utjecale na pomake krivulje ponude ulijevo kao u primjeru dugotrajnih suša, velikih poplava ili ekstremno niskih temperatura.
Posebni porezi i subvencije uglavnom su povezani s državnim interesom da penalizira, tj. optereti proizvodnju dodatnim troškom, odnosno subvencionira, tj. dodatnim prihodom rastereti proizvodnju. Posebni porezi, s obzirom na to da uvećavaju troškove proizvodnje kao bilo koji drugi trošak, krivulju ponude pomiču ulijevo. Subvencije kao poseban prihod imaju obrnutu ulogu, tj. može se kazati da na određeni način umanjuju troškove proizvodnje, zbog čega se krivulja ponude pomiče udesno.
EFEKTI PROMJENA U POTRAŽNJI I PONUDI (str. 71.)
EFEKTI PROMJENA U POTRAŽNJI I PONUDI (str. 71.)
Pomaci krivulje potražnje- hrvatsko automobilsko tržište koje u dobroj mjeri ovisi o dostupnosti kredita za kupovinu automobila.
Pomaci krivulje ponude- kartelska organizacija OPEC smanjuje isporuku nafte s ciljem da poveća njenu cijenu/prijetnja drugih izvoznica nafte da će povećati isporuku kako bi se cijena zadržala na nižoj razini.
Istodobne promjene u potržnji i ponudi- pomak udesno i obrnuto
MAKSIMALNO DOPUŠTENA CIJENA
MAKSIMALNO DOPUŠTENA CIJENA (str. 74.)
Maksimalna cijena podrazumijeva regulaciju na tržištu nekog proizvoda na kojem nije dopušteno da cijena toga proizvoda bude viša od određenog novčanog iznosa. Ta cijena štiti interese potrošača i obično se upotrebljava za neke prehrambene proizvode kao što su kruh, mlijeko itd. Regulirana cijena niža je od ravnotežne cijene. Gledanje položaja potrošača i proizvođača u uvjetima regulirane i neregulirane cijene zahtijeva usporedbu potrošačevog i proizvođačevog probitka.
Potrošačev probitak
Potrošačev probitak predstavlja razliku između maksimalnog iznosa kojeg je potrošač spreman platiti i za dobro iznosa kojeg mora stvarno platiti kada nabavlja to dobro
Proizvođačev probitak
Proizvođačev probitak je mjera novčane koristi koja proizlazi iz razlike između cijene po kojoj proizvođač prodaje dobro i cijene po kojoj bi bio voljan prodati to dobro.
Zbroj potrošačeva i proizvođačeva probitka predstavlja neto korist.
teret ili jalovina
Razlika između neto koristi prije i nakon promjena cijene naziva se mrtvim teretom ili jalovinom.
MINIMALNO DOPUŠTENA CIJENA
MINIMALNO DOPUŠTENA CIJENA (str. 78.)
Minimalno dopuštena cijena podrazumijeva situaciju u kojoj cijeni nekog dobra nije dopušteno da padne ispod određene razine cijene. Ovaj institut se koristi kada se želi zaštititi proizvođača, obično zbog visokih troškova proizvodnje. Obično se tako postupa s cijenama pšenice ili riže s ciljem da se osigura dovoljna količina tih proizvoda.
Ovaj oblik se često prakticira na tržištu rada u obliku minimalne plaće. Vlade mnogih zemalja propisuju minimalnu plaću kako bi zaštitili standard radnika, ovo je najvažnije za nekvalificirane radnike koji bi obično primili plaću manju nego na slobodnom tržištu.
CRNO TEŽIŠTE
CRNO TEŽIŠTE (str. 81.)
Crno tržište je bilo razvijeno u socijalističkim zemljama. To je vrsta tržišta na kojem se trguje po cijenama iznad njihova dopuštenog maksimuma. Nadoknađuje manjak na tržištu – može se osigurati bilo koja količina ako su kupci spremni platiti višu cijenu.
ELASTIČNOST I POREZNO OPTEREĆENJE
ELASTIČNOST I POREZNO OPTEREĆENJE (str. 87.)
Elastičnost krivulja ponude i potražnje može se kretati od savršeno elastičnih do savršeno neelastičnih.
Savršeno neelastična krivulja ponude i savršeno neelastična krivulja potražnje prikazuju se krivuljom koja je okomita na horizontalnu os, čime se prikaziva spremnost prodavatelja da bez obzira na cijenu nudi istu količinu na tržištu, odnosno spremnost kupca da bez obzira na cijenu kupi istu količinu.
Kod savršeno neelastične krivulje ponude, s obzirom da nije moglo doći do pomaka krivulje ponude, prodavatelj u cijelosti snosi porezno opterećenje.
Kod savršeno elastične ponude krivulja ponude se pomiče prema gore za iznos poreza, što znači do porezno opterećenje u cijelosti snosi kupac.
Kod savršeno neelastične potražnje nakon uvođenja poreza krivulja se pomiče ulijevo, s time da je vertikalni pomak krivulje jednak iznosu poreza. S obzirom da ne može doći do pomaka krivulje potražnje, jer je u pitanju savršeno neelastična krivulja, porez se u cijelosti prevaljiva na kupca.
Kod savršeno elastične krivulje potražnje porezno opterećenje u cijelosti snosi prodavatelj.
Prema tome, neelastična krivulja bilo koje vrste ne dopušta prevaljivanje poreza na drugu stranu, dok krivulje koje karakterizira savršena elastičnost omogućuju da se porezno opterećenje u cijelosti prebaci na drugu stranu. Veći porez snosi ona strana čija je krivulja manje cjenovno elastična.
