Društveno-ekonomske posljedice POZITIVNE
Urbanizacija
Modernizacija cjelokupnog gospodarstva
Diverzifikacija proizvoda
Rast produktivnosti rada
Efekt prelijevanja, multiplikativnosti
Rast životnog standarda
Društveno-ekonomske posljedice NEGATIVNE
Urbanizacije, ubrzano socijalno raslojavanje stanovništva, zagađenje okoliša, nekontrolirani porast urbanih aglomeracija
Značajke prerađivačke industrije Hrvatske prema tehnološkoj intenzivnosti
Tehnološka intenzivnost pojedine djelatnosti određuje se prema klasifikaciji tehnološke intenzivnosti OECDa:
Vrste industrijske politike
Horizontalna (cijelo gospodarstvo) - primjenjuje se na sve gospodarske subjekte, sredstvo unapređivanja konkurentnosti cijelog gospodarstva, npr ulaganje u obrazovanje
Vertikalna (rast i razvoj sektora) - skup mjera za poticanje rasta i razvoja sektora industrije u nekom gospodarstvu (usmjerena na odabrane sektore), npr industrije s visokim stopama rasta, industrije od nacionalnog interesa, i da se izbjegnu socijalni problemi
To su najčešće subvencije, potpore, olakšice
Funkcije prerađivačke industrije u gospodarstvu
Obuhvaća proizvodnju hrane, pića, tekstila, odjeće, metala i duhanskih proizvoda.
To je najzastupljenija djelatnost u strukturi hrvatskog gospodarstva
Oblik proizvodnje koji obradom i doradom sirovina i poluproizvoda stvara finalni proizvod
Ta industrija je nositelj gospodarskog rasta i razvoja i preko nje dolazi do industrijalizacije.
Strategija industrijske politike
Treba se temeljiti:
-na kvalificiranom radnoj snazi koja nije adekvatno iskorištena
-na postojećim proizvodnim kapacitetima i tehnologiji u zemlji
-na suvremenim globalizacijim trendovima
Strategija industrijske politike
Treba se temeljiti:
-na kvalificiranom radnoj snazi koja nije adekvatno iskorištena
-na postojećim proizvodnim kapacitetima i tehnologiji u zemlji
-na suvremenim globalizacijim trendovima
Industrijalizacija
Sveobuhvatna transformacija dominantno agrarnih društava u gospodarstva u kojima dominira industrija
Deindustrijalizacija
Je smanjenje značenja industrije kao udjela u zaposlenosti ili BDPu
Faze industrijalizacije