Inteligencija
Snaga, moc i kvalitet nasih saznajnih procesa. Inteligencija kao skup kognitivnih sposobnosti
Uze odredjenje inteligencije
Sposobnost uvidjanja odnosa. Sustina inteligencije kao snaga kognitivno najzagtevnijih process poput usmerenog misljenja, ucenja putem uvidjanja kao i sposobnosti uvidjanja odnosa onda kada nisu neposredno izlozeni i ocigledni
Sire odredjenje inteligencije
Sposobnost adaptacije putem uvidjanja i ucenja iz iskustva.
Sternberg - Sposobnost da koristeci kognitivne procese postignemo uspeg u zivotu u skladu sa sopstvenim odredjenjem uspeha unutur odredjenog drustvenog/kulturnog okruzenja sa svim njegovim pravilima i normama
Teorije inteligencije
Faktorske
-Spirmanova
-Terstonova
-Savremena
Nefaktorska
-Gardenova
-Sternbergova
Nove vrste inteligencije
Faktorske teorije
Zasnivaju se na zadavanju intelektualnih zadataka (testova) i na analizi rezultata putem faktorske analize
Spirmanova dvofaktorska teorija
Britanski paiholog Carls Spirman
Ispitivao je vezu izmedju postignuca ucenika u razlicitim predmetima. Uocio je da oni koji su uspesni u jednom predmetu obicno bivaju uspesni i u drugim oblastima.
G faktor - Opsta intelektualna sposobnost
S faktor - Specificne sposobnosti
Smatrao je da G faktor ima presudnu ulogu po pitanju toga koliko smo inteligentni
Terstonova teorija
Luis Terston.
Zadajuci 50 vrsta intelektualnih zadataka zakljucio je da postoji 7 faktora primernih mentalnih sposobnosti
1.Verbalna
2.Spacijalna (Prostorna)
3. Perceptivna
4. Numericka
5. Pamcenje
6. Verbalna fluentnost
7. Rezonovanje
Savremene faktorske teorije
Katel-Horn-Kerolov model
Na dnu - Primarne mentalne sposobnosti
Na vrhu - G faktor
Srednji sloj/Sloj sirih grupnih faktora
Nefaktorske teorije
Odredjenje inteligencije na osnovu zadataka i poslova koje ljudi obavljaju u uobicajenim zivotnim okolnostima
Gardenova teorija
Hauard Garden - Gardenova teorija visevrsnih inteligencija - Smatranje da smo tokom evolucije prilagidjavam razvili 8 razlicitih inteligencija koje ne moraju biti jednako razvijene kod odredjene osobe
Sternbergova teorija
Robert Sternberg
Smatranje da su razlike medju sposobnostima odredjene situacijom i prirodom problema sa kojim smo suoceni tako da naizmenucno angazujemo 3 vrste sposobnosti:
Nove vrste inteligencije
Kulturna, Moralna, Preduzetnicka, Emocionalna i Inteligencija parenja
Mejer-Salovejev model emocionalne inteligencije
Bine-Simonova skala
Bine-Sinoniva skala za procenu inteligencije dece - spremnosti francuskih predskolaca da pohadjaju skolu na osnovu psiholoskog testa koji je sadrzao zadatke zapazanja, shvatanja, rasudjivanja i resavanja prakticnih problema
Test inteligencije/sposobnosti
Niz zadataka kojima se procenjuje jedan ili vise aspekata inteligencije, a koji je odabran u skladu sa principima konstruisanja psiholoskih testova
IQ
Devijacioni umni kolicnik - Globalni numericki pokazatelj postignuca na testu inteligencije koji govori o tome koliko osoba odstupa od prosecnog postignuca svojih vrsnjaka iz iste sredine
Flinov efekat
Postignuce na testovima inteligencije raste iz generacije u generaciju
Intelektualna ometenost
Ispodprosecan nivo intelektualnog funkcionisanja sa teskocama u adaptivnom ponasanju, utvrdjen rano u razvoju
Inkluzivno skolovanje
Obrazovanje osetljivo na raznovrsnost potreba svih ucenika koje deci razlicitih kultura i zajednica omogucava maksimlan pristup ucenju
Socijalna deprivacija
Stanje licnosti fizickih i socijalnih resursa neophodnih za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba
Sociokulturna ometenost
Zaostajanje u intelektualnom razvoju koje nema genetsku osnovu vec je posledica socijalne deprivacije
Daunov sindrom
Trostruki 21. hromozom
Sindrom savanta
Izuzetna sposobnost ili talenat udruzen sa intelektualnom ometenoscu