- Pukotine (vrste i opis)?
- vlačne (tenzijske) - okomite na os minimalnog kompresijskog stresa. Otvorene pukotine koje su ispunjene materijalnom *(vlak je manji pa je kao asocijacija da je minimalni komp. stres)
- (po)smične pukotine- sijeku se po osi b te zatvaraju oštar kut prema osi a. Za ove pukotine su često vezana rudna tijela
- tlačne (relasacijske)- okomite na os maksimalnog kompresijskog stresa kada njegovo djelovanje prestane. Ove pukotine su zatvorene i zbijene
- Razlikovanje granitnih ležišta na rudonosne i sterilne
- Uvrđivanje stvarne veličine i oblika intruzivnog tijela (geofizika, bušenje)
- Određivanje odnosa stijenskih masa pojedinih faza
- Istraživanje intruzivnog aparata (dovodnog kanala)
- Proučavanje morfoloških karakteristika krovinskog dijela intruziva i krovinskih dijelova pojedinih faza
- Određivanje dubine intruziva u odnosu na današnji horizont otkrivenosti
- Kada se utvrdi da je neki granitni kompleks potencijalno rudonosan tada treba voditi računa o?
a. U okviru jednog plutona najinteresantniji su oni dijelovi koji su nalaze iznad dovodnog kanala jer su i rudonosne otopine koristile putove koje je koristila magma
b. Za ležišta koja nastaju iznad plutona neophodno je da je još uvijek sačuvana krovina dovoljne debljine
c. Većina štokverknih ležišta nastaje direktno u krovini iznad granitskog masiva. To znači da su interesantni ne samo vanjski rubovi granitnog kompleksa već i u samom masivu graniti ranijih faza mogu predstavljati krovinu kasnijim rudonosnim fazama
- Zašto moramo istraživati jalovinske minrale?
a. Zbog genetske povezanosti s rudnim mineralima
b. Zbog razumijevanja sastava rudonosnih fluida
c. U jalovinskim mineralima provodi se istraživanje fluidnih inkluzija i izotopnih istraživanja
d. Njihov nalaz može biti koristan kao putokaz za prepoznavanje rudonosnih struktura i potencijalno orudnjenih zona
e. Neke specifične asocijacije
i. Kvarc čađavac – uran
ii. Apatit – magnetit
iii. Fluorit – olovo i cink
iv. Barit – olovo, srebro i bakar
v. Turmalin, topaz – kasiterit
vi. Arsenopirit – kositar, volfram i zlato
- Ležišta vezana uz magmatske procese mogu biti
Ležišta grajzena Skarnarska ležišta Porfirna ležišta Polimetalna žična ležišta Sumporom bogata epitermalna ležišta Sumporom siromašna epitermalna ležišta Vulkanogena ležišta masivnih sulfida
- Uparite pojmove: hidroliza, dekarbonizacija, silikacija, silifikacija
a. Hidroliza – prijelaz feldspata u tinjce ili minerale glina
b. Dekarbonacija – iz vapnenca ili dolomita nastaju silikati i oksidi
c. Silikacija – nastajanje nekog silikatnog minerala (ne kvarca ili neke njegove polimorfne modifikacije)
d. Silifikacija – nastaje kvarca ili neke njegove polimorfne modifikacije
- Alteracija, što je i kako nastaje
a. Alteracija je svaka promjena u mineralnom sastavu stijene uzrokovana posredstvo fizičkih i kemijskih čimbenika, a naročito djelovanjem hidrotermalnih fluida
b. Alteracija može nastati kao rezultat
i. Dijageneze u sedimentima (npr. Dolomitizacija vapnenca u Mississippi Valley ležištima)
ii. Regionalnih procesa npr. Metamorfizma (sosoritizacija)
iii. Postmagmatskih ili postvulkanskih procesa (npr. Hlađenje bazaltnih stijena)
iv. Trošenja uslijed djelovanja meteorskih voda
v. Direktnih procesa mineralizacija (npr. Alteracija asocirana s PCD)
c. Proces hidrotermalne alteracije često se može zamijeniti s drugim procesima alteracije
Prospekcijske indicije
- alterirane zona oko rudnog tijela,
- rudni izdanci i tragovi starog rudaranja
- elementarni indikatori
- mineralni indikatori
- geokemijske anomalije
- geofizičke anomalije
- geomorfološke karakteristike
- Priroda alteracijskih produkata ovisi o?
- tipu stijene domaćina
- sastavu fluida
- temperaturi i tlaku kod kojih se rakcija odvijala
- Što podrazumijevamo pod pojmovima paragenetske i agenetske veze
a. Paragenetske veze – taljevina iz koje je nastala neka magmatska stijena i rudonosni fluid vode podrijetlo iz zajedničkog magmatskog ognjišta, pri čemu prostorna povezanosti ovisi od strukturne kontrole i vremenske povezanosti magmatizma i orudnjenja
b. Npr. Hidrotermalne žice na Motajici s galenitom, tetraedritom, hematitom, cerusitom, kovelinom i getitom u metasedimentima u koje su intrudirali granitoidi tijekom eocena (kolizija)
c. Agenetske veze – prostorno blisko smještena rudna ležišta i magmatski kompleksi nemaju genetske veze. Npr. Kad rudonosni fluid koristi iste puteve koje su u nekoj ranijoj metalogenoj epohi koristile magmatske taljevine
- Što su metalogene provincije, primjer?
a. Specifična područja na kojima se nalaze ležišta nekog metala ili asocijacije metala (zonalna distribucija različitih metalnih ležišta) nazivaju se metalogene provincije. Primjer 1. Vulkansko-ekshalativna Sb-W-Hg ležišta donjeg paleozoika Istočnih Alpi predstavljaju metalogenu provinciju koja se pruža od istočne Švicarske, kroz Austriju, do granice s Mađarskom.
Primjer 2. Metalogene provincije s ležištima kositra
- Nabroji tektonsko-stratigrafske jedinice u Dinaridima (4)
a. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma
b. Pasivni kontinentalni rub (karbonatno-klastične naslage – Bosanski fliš)
c. Dinaridski ofioliti
d. Aktivni kontinentalni rub (oliostostrome i melanž; Sava-Vardar zona)
- Objasnite glinovite stijene kao domaćine za konkordantna rudna tijela. Primjer konkondartnog rudnog tijela
a. Prostiru se na velikom području i stijene su domaćini za sulfidna ležišta baznih metala
b. Primjer Kupreshifer u Njemačkoj i Sulivan Britanska Kolumbija
- Nabrojati kontrole faktore i opisat
Kontrolni faktori: lokalni, regionalni i globalni
Primjeri kontrolnih faktora:
1. magmatksa ležišta: u prostornoj i genetskoj vezi s bazičnim i ultrabazičnim magmatskim stijenama (globalni kontrolni faktor)
2. ležišta kromita: mogu nastati u peridotitnim i gabro-peridotitnim stijenama (regionalni k.f.)
3. ležišta kromita nastala u okivru alpinotinih ultabazičnih kompleksa: najčešće u baznim zonama dunita (lokalni faktor)
- Uparite pojmove
a. Kalijska ili biotit-ortoklas alteracija
i. Proces se odvija kod povišenih K+ / H+ vrijednosti
b. Filitska alteracija
i. K+/H+ je u polju sericita i dolazi do jakog izluživanja svih alkalija osim kalija
c. Argilitska alteracija
i. Nastaje kod relativno niskih temperatura i niskog K+/H+ odnosa
- Navedite barem po tri karakteristike za lokalne i regionalne rasjede
a. Lokalni nastaju iz regionalnih rasjednih struktura u pripovršinskim dijelovima zemlje, imaju paralelan, dijagonalan ili okomit položaj u odnosu na regionalne. Najpovoljniji su one lokalne rasjedne strukture koje nemaju povezanost s površinom već završavaju ispod zemljine površine
b. Regionalni imaju veliku dužinu i do nekoliko tisuća kilometara, veliku dubinu, do nekoliko stotina metara, koriste kao dovodni kanali magmi i rudonosnim otopinama koje dolaze i iz litosfere i gornjeg omotača
- Odabir potencijalnog ležišta
a. Odabir potencijalnog cilja istraživanja
i. Ispitivanje potencijalnih tržišta za određenu mineralnu sirovinu, kretanje cijena mineralne sirovine na tržištu, izrada troškovnika istraživanja
ii. Preliminarno ispitivanje
1. Proučavanje literature, satelitskih i avio snimaka s ciljem udabira i selekcije pogodnih područja za istraživanje određene mineralne sirovine; preliminarna terenska istraživanja; pridobivanje dozvola za koncesiju; istraživanja iz zraka (helikopter); geološko kartiranje; geokemijska istraživanja; geofizička istraživanja
iii. Početno istraživanje
1. Detaljno geološko kartiranje, detaljno geokemijsko istraživanje, detaljno geofizičko istraživanje, izrada istražnih jaraka, rovova i jama; ograničeno bušenje; izrada prvih kemijskih analiza
iv. Detaljno istraživanje
1. Bušenje, detaljna mineraloška, kemijska i tehnološka ispitivanja rude
- Što je alteracija?
a. Alteracija je svakakva promjena u mineralnom sastavu stijene uzrokovana fizičkim i kemijskim čimbenicima, a naročito djelovanjem hidrotermalnih fluida. Može nastati uslijed djelovanja meteroskih voda i direktnim procesima mineralizacije.
