- Što je operacijski sustav, od čega se sastoji i čemu služi?
- Program ili skup programa koji upravljaju svim uređajima u sustavu i omogućuju jednostavno sučelje korisničkim programima prema sklopovlju. Današnji operacijski sustavi omogućuju višekorisnički višezadaćni rad.
- Sastoji se od:
1) jezgre operacijskog sustava (eng. kernel)
2) ljuske za izvođenje programa (eng. command shell)
3) datotečnog sustav (eng. file system)
4) sustavskih programa (eng. system utilities)
5) korisničkih programa
- Navedite/skicirajte i ukratko objasnite razine između kojih je smješten OS.
->Korisnički programi (kupljeni ili pisani od strane korisnika)
->Sustavski programi (ljuska, prevoditelji te se pokreću u korisničkom načinu rada)
->Operacijski sustav (skup instrukcija, prilagođen put do sklopovlja, pokreće se u jezgrinom načinu rada te je sklopovski zaštićen)
->Strojni jezik (mikroprogram u assembleru, tijek podataka registar –CPU – registri I/O uređaja)
->Mikroarhitektura (registri, tijek podataka)
->Uređaji (IC, sklopovi i posebne komponente)
- Navedite 5 generacija operacijskih sustava i ukratko opišite njihova osnovna
obilježja.
- Prva generacija 1945.-1955. (releji, programi u strojnom obliku, ploče s žicama)
- Druga generacija 1955.-1965. (tranzistori, FORTRAN, batch sustavi, posao ili skup programa koji
idu u računalo na obradu, pa se ispisuju) - Treća generacija 1965.-1980. (IC i multiprogramiranje, programska kompatibilnost strojeva,
UNIX, podjela vremena) - Četvrta generacija 1980. - … (LSI čipovi, osobna računala, mikroračunala, višejezgreni procesori,
DOS, Win, User Friendly GUI) - Peta generacija 1990. - … (mobiteli, smartphone, Android, iOS, PDA)
- Navedite i ukratko opišite najznačajnije vrste operacijskih sustava prema
računalnoj okolini i prema namjeni.
- Operacijski sustavi velikih računala (slijed poslova, posluga puno korisnika, transakcije)
- Operacijski sustav poslužitelja (jaki PC-evi, radne stanice, podjela sklopovlja, programa i
podataka) - Višeprocesorski operacijski sustavi (paralelna računala, višeračunalni i procesorski sustavi)
- Operacijski sustavi PC-eva (dobro sučelje za korisnika)
- Real time operacijski sustavi (strogi, ublaženi i postojani vremenski zahtjevi, mobilni)
- Embedded operacijski sustavi (kućanski aparati, Win CE, Win Embedded, Embedded Linux)
- Operacijski sustavi senzorskih čvorova (TinyOS)
- Operacijski sustavi ručnih računala i mobilnih uređaja (smartphone, PDA, portable uređaji)
- Operacijski sustavi pametnih kartica(pokreću se na kartici, JVM interpreter, Java appleti)
- Ukratko objasnite što je jezgrin, a što korisnički način rada operacijskog sustava
i kako se postižu.
Jezgrin i korisnički način rada su procesorski pristupni načini rada. Jezgrin izdvaja sve instrukcije i
pristupa sklopovlju gdje se operacijski sustav pokreće, dok korisnički ima ograničene instrukcije i
mogućnosti (kompajler i editori).
- Navedite i objasnite barem po dva sustavska poziva za:
a. rukovanje procesima
b. rad s datotekama
c. rad s direktorijima
d. razne zadaće.
a) rukovanje procesima
- fork – kreiranje novog procesa djeteta kao kopije procesa roditelja sa svim opisnicima, registrima itd͘
- waitpid - čekanje procesa da se završi
b) rad s datotekama
- open – zahtjeva ime datoteke, apsolutnu ili relativnu putanju i kod za čitanje i/ili pisanje
- close – zatvaranje datoteke, nakon čega je moguće ponovno otvaranje s open
c) rad s direktorijima
- mkdir i rmdir – kreiranje u uklanjanje praznog direktorija
d) razne zadaće
- chdir – mijenja trenutni radni direktorij
- time – vraća trenutno vrijeme u sekundama, 0 odgovara 1.1.1970.
- Objasnite osnovne razlike između sustavskih poziva u Unixu/Linuxu i
Windowsima.
->UNIX program sastoji se od koda koji nešto radi, a sustavski pozivi omogućuju pojedinu uslugu
- UNIX ima 1-1 vezu između sustavskog poziva i procedure iz biblioteke koja ga poslužuje
->Windows programi su obično pokretani događajima, odnosno glavni program čeka da dođe do nekog događaja, a zatim poziva proceduru koja će ga poslužiti. Obično su događaji: pritisak tipke, pomak miša, pritisak tipke miša, umetanje diska
itd.
- u windowsima su pozivi biblioteke i sustavski pozivi vrlo ispreplateni i povezani
13.Ukratko opisati i usporediti tri sučelja koja omogućavaju pokretanje aplikacijskog
programa na računalnom sklopovlju: ISA, ABI te API.
- Arhitektura skupa instrukcija ISA- definira repertoar strojnih instrukcija koje računalo može izvršiti.
- granica između hardvera i softvera, a oba sloja mu mogu direktno pristupiti.
- Binarno aplikacijsko sučelje ABI- definira standarde za binarnu portabilnost programa. Aplikacijski programi koji se svedu na binarni oblik se lakše mogu pokretati na različitim računalnim arhitekturama.
- ABI čini softver neovisnim o hardveru.
- Programsko aplikacijsko sučelje API - programu daje pristup računalnim resursima i uslugama dostupnima u ISA pomoću sustavskih poziva. Korištenjem API-ja aplikacijski program se može lako prenositi i ponovno prevoditi na različitim računalnim arhitekturama.
