u lovno tehničke objekteu brajamo:
a) čele i osmotračnice
b)hranlišta i pojilišta
c)ograde i premosnice
d)lovke
e)solišta
f)lovačke kuće
čeke, osmotračnice
lovke
(osmatračnice, čeke , zasjedi i zaklonice , lovke ,mrežni sistemi za hvatanje žive divljači)
koliko imamo bonitetnih razreda za sitnu divljač:
a) 2
b)3
c)4
d)5
e)6
5
lovno gospodarska starost za srneću divljač iznosi:
a) 5-7 god
b) 4-8 god
c) 6-8 god
d) 6 - 10 god
e) 5 - 10
6 - 8
slijed kojim se mijenjaju dobne kategorije krupme divljači je:
a) mladunčad, mlada, pomladak, srednjodobna, zrela
b) mladunčad, mlada, pomladak, srednjodobna, zrela, prestarjela
c) pomladak, mladunčad, mlada, sredjnedobna, zrela
d) mladunčad, pomladak, mlada. srednjedobna, zrela, prestarjela
e) mladunčad, pmladak, mlada, srednjedobna, zrela
mladunčad, pomladak, mlada. srednjedobna, zrela, prestarjela
lovno gospodarski kapacitet je:
a) prebrojavanjem utvršena divljač na 100haLPP
b)zbroj matičnog fonda i priploda
c) bonitiranjem utvrđen optimalni broj neke divljači na 100haLPP
d)sveukupno prebrojana divljač na LPP
e) maksimalni dozvoljen zbroj matičnog fonda i prirasta na 100ha LPP
f) zbroj ukuonog fonda i fonda prijelaza
bonitiranjem utvrđen optimalni broj neke divljači na 100haLPP
moguće - zbroj matičnog fonda i priploda
koju vrstu odstrijela koristimo za postizanje poželjnog spolnog omjera neke vrste divljači:
a) redukcijski
b) selekcijski
c) regulacijski
d) škartiranje
e) redovni
regulacijski
arondacija za županijsko lovište se provodi:
a) prilikom osnivanja lovišta od strane stručnog povjerenstva
b) u sudskom sporu za granicu dva susjedna lovišta
c) nakon prirodnog kalamiteta - poplave, požari, velike suše
d) prolaza nove trase željezničke pruge ili županijske ceste kroz lovište
e) smanjene površine do 30%
f)u slučaju revizije LGO
g) promjene površine za 30%
koliko dokumenata Lovno gospodaska osnova mora imati priloženo u privitcima:
a) 4
b)5
c) 6
d) 7
e) 8
f) 9
9
efikasne Metode za hvatanje većeg broja ptica su:
a) kavezna zamka
b) fiksno postavljena mreža
c) bacanje mreža preko ptica
d) kemijska imobilizacija
e) zvučnim vabilicama??
f) omamljianjem
fiksno postavljena mreža
najbolja metoda za hvatanje većeg broja jelena:
a) fiksno postavljena mreža
b) kavezna zamka
c) fiksno postavljena lovka
d) kemijska imobilizacija
e) vabljenje hranom
kavezna zamka
primarna uloga veterunara kod transporta divljih životinja:
a) sedacija živoinja, ako je potrebno
b) pravilno označavanje životinja
c) izdavanje dokumentacije o zdravstvenom stanju životinje
d) utovar životinja u vozilo
e) provjera ispravnosti transportnog sredstva
sedacija živoinja, ako je potrebno, izdavanje dokumentacije o zdravstvenom stanju životinje
čimbenici boniteta za krupnu divljač
tlo i mir u lovištu
lovno gopodarska starost je kada je divljač
zrela
koliko ima higijenskih sanitarnih mjera
6
koji odstrel se izvodi prema naredbi
sanitarni - totalni
odstrelna kvota se računa na temelju
razlike proljetnog i jesenskog fona, prirasta
uvjeti za ustanovljavanje lovišta su
rekološki zaokružena cjelina i opisive granice
kemijska imobilizacija divljači na udaljenosti cećoj od 20m postiže se
puškom na barut i puškom na plin
konačni cilj bonitiranja je
odrediti prikladnosti za uzgoj pojedine brste ivljači i odredoto lovnogopodarski kapacitet
sedativi kod životinja se u transpretu mogu koristiti
samo u iznimnim slucajevima
što je ukupni fond
matićni + prirast
udaljenost lovačkih pasa od naselja
godišjni prirast populacije
kao zaliha novorođenčadi - godišnja stopa pada
čimbenici lovišta za sitnu divljač su
kvaliteta tijela, hrana i voda, vegetacija, mir u lovištu, konfiguracija terena, klima, opća prikladnost lovišta