veterina 4 > divljač > Flashcards

divljač Flashcards

(117 cards)

Study These Flashcards
1
Q

1.ZRELA DIVLJAČ-LOVNO GOSPODARSKA STAROST-PERIOD TROFEJNOG I TJELESNOG MAKSIMUMA:

A

divlja svinja 6 godina
srne 6-8 godina
divokoze 9 godina
jeleni obični 10-14 godina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

PREBROJAVANJE DIVLJAČI:

A

-DIREKTNO: promatranje, hvatanje, mortalitet
-INDIREKTNO:
- tragovi prisutnosti: otisci, izmet, glasanje, markiranje
- fotozamke
- kontinuirano: cijele godine
-census: procjena brojnosti, na određenom mjestu, u određeno vrijeme
-MODELI: kod teritorijalnih vrsta, pomoću veličine staništa i habitatnog modela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

census

A

PROSTORNI CENSUS: sitna i krupna divljač
sitna divljač: metoda primjerenih (testnih) ploha
brojači zatvaraju tri strane kvadrata, pogoniči na četvrtoj (zec, fazan)
iz zraka (morski sisavci)
TEMPORALNI CENSUS: određena lokacija u određenom vremenskom razdoblju, ponavlja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

FONDOVI DIVLJAČI

A

1) MATIČNI FOND(proljetni): broj divljači na početku lovne godine-do 31.03. (lovačka godina)
u okviru matičnog fonda moguće je razlikovati:
2) RASPLODNI FOND: broj spolno zrele divljači na početku lovne godine npr.sitna divljač
3) UKUPNI FOND/FOND PRED LOV(jesenski)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

LOVNOGOSPODARSKI KAPACITET LOVIŠTA:

A

-bonitiranjem utvrđeni mogući broj (optimalni) divljači u lovištu (matični+prirast)
-iskazuje se za svaku vrstu zasebno na 100 ha lovno produktivne površine(LPP)

*LPP-površina pogodna za uzgoj i iskorištavanje divljači; dijelovi lovišta(lovnih površina) u kojima
određena vrsta divljači ima sve prirodne uvjete za obitavanje, hranjenje i napajanje, razmnožavanje i
sklanjanje te ujedno ispunjava uvjete za lov i iskorištavanje divljači
*LNP-površine na kojima je moguć lov, ali nema uvjeta za uzgoj divljači

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

.OTPAD

A

uginula i stradala divljač bilo radi prirodnih ili antropogenih razloga
-godišnji otpad: broj divljači koji na bilo koji način tijekom jedne godine propadne u borbi za opastanak i
kao takav se zasebno upisuje u LGO

-podjela godišnjeg otpada:
prirodni g.o. : bez utjecaja lovca, ali je tu uključen otpad nastao nepovlasnim lovom
lovnogospodarski otpad: broj divljači koji je uklonjen iz lovišta specifičnim lovnim
zahvatima; za ovu vrstu topada koristi se sanitarni odstrijel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

PRIPLOD:

A

sva divljač jedne vrste koja je tijekom reprodukcijske sezone došla na svijet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

PRIRAST

A
  • broj divljači koji preostane kada se od priploda oduzme otpad, a utvrđuje se prije početka
    sezone lovidbe
  • priplod-otpad (prirast se utvrđuje prije odstrelne sezone)

*odstrijelna kvota ≤ prirast
-pozitivan prirast: veći broj divljači u odnosnu na matični fond
-odstrelna kvota: može max iznositi koliko je pozitivan prirast
-izostanak prirasta: prebrojavanje pred lovidbu istovjetno je matičnom fondu-nije dozvoljen odstrijel
-negativan prirast: prebrojavanjem pred lovidbu utvrđena je brojnost manja od propisanog matičnog
fonda-osim što je zabranjen odstrijel potrebna je kupovina žive divljači radi obnove matičnog fonda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

VRSTE ODSTRELA:

A

redpvni, uzgojni, sanitarni, redukcijski

-REDOVNI: izlučivanje normalno razvijenih i zdravih grla iz populacije tzv. „lovačka žetva“
-UZGOJNI: (krupna divljač) izlučivanje neperspektivnih grla iz populacije
regulacijski odstrel-za postizanje poželjnog spolnog omjera
selekcijski („škartiranje“)
-SANITARNI: izlučivanje bolesnih, ozlijeđenih i ranjenih jedinki odnosno svih grla s vidljivim znacima koji
upućuju na pojavu parazitskih i zaraznih bolesti, ili na degenerativne promjene
po obimu: pojedinačni
potpuni ili totalni (oprez-samo ekonomski značajne bolesti)
-provodi se kao naređena mjera
prednosti: u potpunosti uklanja životinje, izvore bolesti te omogućava provedbu razudbe s
ustanoljavanjem uzroka za nastalo stanje
nedostaci: svaka uočena promjena ne znači istodobno i potrebu za odsrtjelom
-REDUKCIJSKI: izlučivanje prekobrojnih jedinki bez obzira na spol i dob
do LG kapaciteta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

LOVIŠTE PREMA ZOL-u:

A

određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za
uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

.LOVIŠTA PO VLASNIŠTVU MOGU BITI:

A

1) VLASTITO: lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe i lovište ustanovljeno na
zemljištu u vlasništvu RH
-2) ZAJEDNIČKO: lovište ustanovljeno na zemljištima različitih vlasnika, koji prema odredbama ovog zakona
nisu mogli ustanoviti vlastito lovište
3) DRŽAVNO: varijanta vlastitog lovišta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

LOVIŠTA PO TIPU MOGU BITI:

A

1) OTVORENO: lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači
2) OGRAĐENO: lovište najmanje površine od 1000 ha, ograđeno prirodnim ili umjetnim preprekama koje
sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i
lovi
3) UZGAJALIŠTE DIVLJAČI: lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2000ha vlastitog zemljišta, ograđeno
ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da ne može napustiti tu
površinu divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

UVJETI ZA USTANOVLJENJE LOVIŠTA:

A

-minimum površine(1000/500 ha-otoci)
-logična zaokružena cjelina
-opisive granice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

ARONDACIJA LOVIŠTA:

A

-postupak formiranja/zaokruživanja lovišta
-provodi stručno povjerenstvo
-prvi puta kod osnivanja, potom u okolnostima bitnih izmjena(30% površine)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

ODLUKE:

A

Zajednička lovišta ustanovljava i izmjene granica provodi odlukom o ustanovljenju zajedničkog lovišta
nadležno tijelo na području kojega se nalaze površine zemljišta, na prijedlog stručne komisije i uz
prethodnu suglasnost Ministarstva. Stručnu komisiju osniva nadležno tijelo u koje imenuje najmanje tri
člana sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom koji su ovlašteni od Komore
inženjera šumarstva i drvne industrije za poslove lovstva i dva člana HLS-a.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

GRANICE LOVIŠTA PREMA ZOL-u:

A

-prirodne(široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetne(ograde, građevine i sl. uređaji)
-1) granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i
drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave
divljači
-2)ako granice lovišta nije moguće odrediti u smislu stavka 1. određuju se želeljezničkim prugama,
županijskim i lokalnim cestama, putovima, vododijelnicama, rijekama ili na drugi način
-3)pri utvrđivanju granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači
-4)granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena Odlukom o ustanovljenju
lovišta
-obavjesne table s nazivom lovišta i lovoovlaštenika na mjestima ulaza prometnica u
područje lovišta-informativni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

POVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJUJE LOVIŠTE PREMA ZOL-u:

A

-1)na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov
-2)na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka
-3)u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su
ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači
-4)na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100m
-5)na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

PREHRANA:

A
  • hrana i voda koja je divljači prirodno izložena tijekom cijele godine
  • hrana, voda, sol i mineralna smjesa koja se povremenim izlaganjem daje divljači kao dopuna
    prirodne hran i vode kada je u prirodi nema u dostatnim količinama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI PREMA ZOL-u OBUHVAĆAJU:

A

-1)lovostaj za određene vrste divljači
-2)privremenu zabranu lova divljači
-3)osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i vođenje mladunčadi
-4)spašavanje divljači od elementarnih nepogoda
-5)čuvanje lovišta
-6)suzbijanje krivolova
-7)podizanje i održavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata
-8)provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode
*ima ih 17 ovo su neki kraći za nabrojati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA:

A

-planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje određenom divljači i lovištem za određeno razdoblje
u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja i prisutnosti
zaštićenih vrsta
-dijelovi: uvod, podaci o lovištu i gospodarenje s divljači i lovištem
-bez LGO lov divljači nije dozvoljen
-utvrđuje gospodarenje lovištem u razdoblju od 1.4. do 31.3.
-izrada LGO, revizija i program uzgoja divljači može se povjeriti pravnoj osobi ukoliko ima:
1.uposlenog djelatnika sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom,
2.završila je registraciju za obavljanje ove djelatnosti,
3.uposlena stručna osoba ima valjanu licencu izdanu od strane Hrvatske komore inženjera šumarstva i
drvne tehnologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

LOVNE POVRŠINE:

A

-sve one površine na kojima se divljač zadržava i na kojima ju se smije loviti
-dijele se na LPP i LNP
-pogledati 4.pitanje!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

.BONITIRANJE(čimbenici i razredi):

A

-bonitirati lovište znači odrediti mu prikladnost za uzgoj pojedine vrste divljači, bonitira se LPP
-bonitet predstavlja ocjenu kvalitete svih osnovnih čimbenika (kvaliteta tla, hrana i voda, vegetacija, mir
u lovištu, konfiguracija terena, klima, opća prikladnost lovišta) odnosno ekoloških uvjeta u lovištu, koji
uvjetuju stalni opstanak i mogućnost daljnjeg razmožavanja određene vrste divljači
-ocjena boniteta: slab, srednje dobar, dobar, vrlo dobar
-samo jedan bonitet!!!
-5 bonitetnih razreda za sitnu i 4 za krupnu divljač

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

TIPOVI LOVIŠTA PREMA NADMORSKOJ VISINI:

A

-nizinska: do 200 m
-brdska: 200-800 m
-gorska: >800 m
-sredozemna: 0-

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

ČIMBENICI LOVIŠTA:

A

-krupna divljač: hrana i voda, vegetacija, mir u lovištu, tlo, opća prikladnost
-sitna divljač: kvaliteta tla, hrana i voda, vegetacija, mir u lovištu, konfiguracija terena, klima, opća
prikladnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
KOPROLOŠKI MONITORING
-koprološki se monitoring provodi na dva načina: orijentacijskim prikupljanjem uzoraka izmeta i prikupljanjem uzoraka izmeta od svakog uhvaćenog ili odstrijeljenog grla divljači
26
PROCJENA DOBI:
-žive životinje: izgled (masa, tjelesne mjere, odnosti tijela) izmjena dlake trofejna vrijednost vrijeme skidanja čupe i otpadanja rogova (mužjaci) ponašanje početak parenja -mrtve/imobilizirane: izmjena mliječnih zubi u trajne stupanj trošenja grizne plohe zuba sekundarni dentin retzius-ove pruge karakteristike sjekača trofejna vrijednost rožišta sraštenost šavova kosti okoštavanje hrskavice grkljana i epifiza *pršljenovi rogova kod ovaca i koza *očna leća-dobiva na masi kako životinja stari
27
PROCJENA DOBI KOD DIVLJE SVINJE:
-Biegerova metoda: visina polumjera sjekača i duljine tetive -razmak između vrhova sjekača -duljina brusne plohe(1 cm= 1 godina) -Brandtov faktor -kondicija mliječnih žlijezda -duljina testisa
28
ODREĐIVANJE DOBI POMOĆU ZUBA
stalan morfološki razvoj: slojevi cementa; cement se deponira u godišnjim ovojima; promjene u fiziološkom statusu -trošenje i izmjena -parnoprstaši: brojenje godova na prvom sjekutiću donje čeljusti brojenje godova na prvom kutnjaku donje čeljusti -zvijeri: korijen sjekutića
29
PROCJENA DOBI KOD PTICA:
rub kljuna -razlike u fizičkim dimenzijama: razlike u duljini i širini kljuna, duljini stopala duljini krilne tetive -zamjena paperja u perje
30
REMIZE(sabirališta)
zasijane ili zasađene površine koje služe za zaklon i prehranu divljači -višegodišnje: sadimo šumsko bilje, prvenstveno za zaklon, ne blizu naselja ali poželjno je da su blizu vode -jednogodišnje: sijemo žitarice, stočni kelj, grah, mrkvu, kupus, djetelinsko-travne smjese...,sijemo unutar šumskih kompleksa da bi zadržali divljač u šumama (onda ne idu u polja po hranu i ne prave štete)
31
LOVNOGOSPODARSKI OBJEKTI
-hranilišta -pojilišta -solišta -spremišta za hranu -sabirališta i zimovališta -ograde i premosnice -uskočnice i iskočnice za divljač -lovačke kuće i kolibe
32
LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI:
osmatračnice -čeke -zasjedi i zaklonice -lovke -mrežni sistemi za hvatanje žive divljači
33
ŠTETE NA DIVLJAČI:
-prirodni kalamiteti: požari, poplave, zima, suša izravne posljedice: smrznuće, pothlađivanje, ozljede nogu i utapanje neizravne posljedice: slabljenje, podložnost predatorima i krivolovcima, nemogućnost prehrane -predatori -antropogeni utjecaj: krivolov, trovanja, poljoprivredna mehanizacija, promet -bolesti
34
MJERE ZAŠTITE DIVLJAČI:
-lovostaj -privremena zabrana lova -lovočuvarska služba -suzbijanje krivolova -poboljšanje uvjeta opstanka i razmnožavanja -higijenske i preventivne zdravstvene mjere -smanjenje broja štetočina -spašavanje od elementarnih nepogoda -preventivne mjere kod poljoprivrednih radova
35
LOV
cilj je lovina, dakle odstrijeljena divljač
36
HVATANJE
provodi se različitim metodama i sredstvima, a ima za cilj stjecanje žive i neozlijeđene divljači; meke/mamci, mirisi, mreže
37
HVATANJE ZEČEVA:
tekstilne ili najlonske mreže koje se razastiru labavo na drvene kolčiće koji se zabijaju u zemlju; razastire u vidu polukruga sa isturenim krilima -vrši se prigon zečeva uz pomoć pogoniča; pred mrežom, na desetak metara leže tzv.hvatači sa jutenom vrećom; pritrče i hvataju ga, ali nikad za prednje noge pošto su slabije, nego za jače stražnje, te ga stavljaju u vreću -hvataju se prvenstveno u poljskim terenima, moguće i u šumskim predjelima ako postoji sitem prosjeka ili kakvih čistina u šumi
38
HVATANJE SRNA I JELENA
-mreža različite dužine i visine-visina same mreže ne bi trebala biti ispod 2.5 m; razapinje se na drvene stupove i to labavo -mreža se postavlja kao prepreka, na pravac kretanja jelenske divljači -prigon se odvija polako i u tišini, a tek tu i tamo, pokoji pogonič udari štapom o drvo
39
HVATANJE JELENA TEHNIKOM LOVKE:
-drvene lovke koje se grade kao stabilni lovnotehnički objekti -u centralnom dijelu tog ograđenog prostora nalazi se hranilište (solište, kaljužište, pojilište) -izmežu nasuprotnih vrata čunjasti hodnik koji završava s otvorom veličine vrata na sanduku ili objektom za prihvat -uz ulazna vrata u kružni dio lovke načinjena visoka čeka u kojoj se nalazi metalno uže koje služi za podizanje i spuštanje nasuprotnih vrata lovke -princip kod tog hvatanja, da se jeleni prije hvatanja naviknu na lovku kao na mjesto gdje ima hrane, vode za piće i kaljužanje te soli, na sigurnom i mirnom mjestu u lovištu -ulaskom jelena u centralni dio hranilišta ili kaljužišta osoba u osmatračnici čeke oslobađa uže i vrata se spuštaju tj. zatvaraju -nakon toga se lagano prigoni jelena u prostrani hodnik kome se najprije zatvore ulazna vrata, -nakon toga se jelena pritjeruje prema izlaznim vratima, a za njim spuste slijedeća vrata hodnika
40
HVATANJE DIVLJE SVINJE TEHNIKOM LOVKE:
može se kao i jelene ili srnjake hvatati pomoću drvenih lovki -svinjama treba osigurati još i kaljužišta osim hranilišta -ostali principi važe kao i kod hvatanja jelena ili srnjaka
41
TRANSPORT OPĆENITO:
-životinje transportiramo u sanducima za transport ili direktno u prijevoznom sredstvu (kamion, vlak, avion, brod) -sanduci od različitih materijala (drvo, plastika, stiropor, metal, žica) -unutrašnjost ne smije imati oštrih rubova, čavle ili nešto na što se životinja može ozlijediti -dostatno visoki ovisno o vrsti -odgovarajuća stelja -ventilacija (otvori) -temperaturu i vlagu prilagoditi vrsti -označiti sanduk
42
HIGIJENSKO SANITARNE MJERE ZA SPRJEČAVANJE BOLESTI U LOVIŠTU:
1.Sanitarni odstrel - djelomični (ne potpuni) 2.Redukcijski odstrel prekobrojnih predatora 3.Uklanjanje pasa i mačaka lutalica 4.Neškodljivo uklanjanje lešina 5.Melioracijski zahvati 6.Dezinfekcija Dezinsekcija i Deratizacija LGO i LT objekata
43
UKLANJANJE PASA I MAČAKA LUTALICA:
-podivljali psi i mačke bez nadzora vlasnika koji se nalaze u lovištu (300 m i više od kuća/naselja) -čopori vrše predaciju na sitnoj divljači i mladunčadi krupne
44
NEŠKODLJIVO UKLANJANJE LEŠINA:
-odvozom u kafileriju -odvoz u spalionicu (posredno: otpremom lešine na razudbu) zakapanje dovoljno duboko da druge životinje ne mogu do nje, treba ju politi živim vapnom u svrhu dezinfekcije, u iskopanu jamu potrebno je ubaciti i površinski sloj zemlje na kojem je životinja ležala -spaljivanje
45
MJERE ZA SPRJEČAVNJE ŠTETA: (npr.na poljoprivrednim usjevima)
reguliranje brojnog stanja -osiguranje dovoljno hrane i vode -upotreba mjera zaštite: mehanička sredstva, akustična sredstva, kemijska sredstva mehanička: krošnje, ograde, električni pastir -zahvati u staništu -izgon životinja iz ugroženog područja -sanacija uzroka koji privlači životinje -hvatanje i preseljavanje životinja
46
PODJELA DIVLJAČI PREMA STAROSTI:
- Mladunčad - Pomladak - Mlada - Srednjedobna - Zrela - Prestarjela
47
.POVRŠINE KOJE SE SMATRAJU POVRŠINAMA IZVAN LOVIŠTA IAKO SU OPISANE GRANICAMA:
-javne površine: naselja s pojasom od 300 m uz lovište prometnice izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište
48
-SOL SE DAJE:
-sva krupna divljač treba sol, a od sitne zec -biljožderi imaju višak kalija, a manjak natrija kojeg ima u soli -srnama jer spadaju u skupinu životinja koje zbog načina prehrane u organizam unose suvišak kalija, a manjak natrija -sol pospješuje probavu, otvara apetit, igra ulogu u izgradnji mišića, rogova...
49
SPOL KOD DIVOKOZA:
-ženke lakše -od mužjaka su ženke deblje pri bazi i manje odmaknute jedne od drugih -jača zavijenost kuke rogovlja kod mužjaka; linija povučena smjerom vrha dosegnula bi vrat ili okcipitalnu regiju lubanje, a u ženke greben ili leđnu liniju
50
PROBLEMI KOD TRANSPORTA:
-pretjerano uzbuđivanje pred transport, posebice uz prenapučenost vozila može dovesti do dehidracije, povišenja frekvencije rada srca, povišenja tj.temperature, pojave agresivnosti, gaženja -transport duži od 6 h dovodi do pojave znakova fiziološkog stresa uz pad tjelesne težine
51
.RAZLIKA DIVLJE I DOMAĆE MAČKE:
-divlja: veća, krupna glava tamno pigmentirane usne unutrašnjost uški jače obrasla dlakama rep je jednako debeo cijelom dužinom, završava tupo i nosi 6-8 tamnih kolutova, vrh je uvijek crn spoj nosne i čeone kosti je zaobljen prvi stalni pretkutnjak u gornjoj čeljusti je manji i obično nedostaje -domaća: manja, sitnija glava svijetle usne spoj nosne i čeone kosti predstavlja oštri kut ukupno 30 zubi
52
FAZE CIKLUSA ROGA-PUNOROŠCI:
-rast roga -okoštavanje roga -skidanje čupe -odbacivanje roga -rog nastaje iz hrskavičnog vezivnog tkiva njegovim bujanjem, prelaskom u hrskavicu te konačno okoštavanjem -proces rasta kreće iz rožišta, a novoizraslo tkivo zaštićeno je posebnom kožom-čupa, prekriveno gustim kratkim dlačicama -prvi indikator rasta roga je bubrenje i mijenjanje boje kože na gornjem dijelu rožišta
53
RAST ROGOVLJA U ŠUPLJOROŽACA:
-nastali izuzetno snažnim orožnjavanjem epidermisa -postupno rastu cijeli život i nikad se ne odbacuju -rog u početku izrasta slobodno, a tek kasnije srasta s čeonom kosti, oblažući je čvrstom rožnatom tvaru
54
UREĐENJE LOVIŠTA
čišćenje šumskih prosjeka -čišćenje lovnih puteva i staza -zasađivanje višegodišnjih remiza -sjetva djetelinsko-travnih smjesa -sjetva žitarica, zeljastog bilja i voćaka -izgradnja LG objekata -izgradnja LT objekata
55
OPIŠI JELENA OBIČNOG:
-divljač viskokog lova, dlakava divljač, krupna divljač, zaštićen lovostajem, autohtona divljač -mužjak- jelen, ženka- košuta, tele-do 3.mj, kosutica do 1.telenja, jelencic do 1.skidanja čupe -duljina tijela 225 – 275 cm, visina 120 – 150 cm, rep 20 – 25 cm -težina jelena 125 – 300 kg, košuta 70 – 130 kg -boja u proljeće i jesen je rđasto crvena po trbuhu bjelkasti, zimi tamno smeđa dlaka, jelen ima grivu na vratu -jelen ima rogove (oznaka vrste i spola), košuta samo iznimno, oba spola ispod oka duboka udubina- suzište košute u krdima, mužijaci distancirani, a stari jeleni žive sami -glasaju se rikom -košuta ima 4 sise
56
KAKO TREBA IZGLEDATI PERSPEKTIVNO ROGOVLJE TROGODIŠNJEG JELENA OBIČNOG:
treba imati otprilike oblik pravokutnika i odgovarajuće rogovlje za tu dob(prisutni srednjak i nadočnjak
57
DIVLJAČ
zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. Životinje koje su izričito navedene u ZOL.
58
DIVLJE ŽIVOTINJE:
životinje koje žive u svom prirodnom staništu, dalje od čovjeka. To ih razlikuje od pripitomljenih, tako zvanih domesticiranih životinja.U ovu grupu spada i divljač (uređeno Zakonom o lovu).
59
OPIŠI MUFLONA
krupna divljač, dlakava divljač, lovostajem zaštićena divljač -mužjak – muflon ili divlji ovan, ženka – muflonka ili divlja ovca, a mlado janje -sličan domaćoj ovci, prekriven krutom dlakom tamnokestenjaste boje -rogove nose samo mužjaci (ženke ponekad, ali su tanji i kraći), raste u obliku zavojnice (dužina do 90 cm), trokutasta presjeka, rogovi mogu težiti do 6 kg, prstenovi ili godovi po rogovima -glasanje-meketanje -biljojedi, rado ližu sol -dnevno aktivna divljač
60
KADA JE I KAKO SE NAZIVA PARENJE DIVLJIH SVINJA:
bucanje -traje od sredine jeseni do prosinca -stare krmače se pare prve, a najviše krmača bude oplođeno u 11 i 12.mj.
61
NA TEMELJU ČEGA PROSUĐUJEMO ŽENKE SRNA:
ogledalo na stražnjici ženke je srcolika oblika, za razliku od mužjaka koji imaju ovalan oblik
62
POD KOJIM UVJETIMA SE MOŽE NADOKNADITI ŠTETA KOJU SU POČINILE ZAŠTIĆENE VRSTE:
oštećenik ima pravo na naknadu štete u visini stvarne štete koju nanesu navedene životinjske vrste, s tim da je dužan nadležnom Ministarstvu ili vještaku kojega je ovlastio ministar prijaviti nastanak štetnog događaja bezodgodno, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka štete odnosno najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete koju prouzroče strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama -država za štetu koju počine životinje strogo zaštićenih divljih svojti odgovara samo onda ako je oštećenik prethodno poduzeo ZZP-om predviđene mjere usmjerene na preveniranje nastanka štete, a šteta je počinjena usprkos i unatoč poduzimanju istih
63
NAVEDI SUBJEKTE NA KOJE ZAKONODAVAC DIJELI ODGOVORNOST PRI ŠTETAMA NASTALIM NALETOM VOZILA NA DIVLJAČ:
iako ceste nisu dijelovi lovišta judikatura (sudska praksa) je zauzela pravni stav da je u slučaju nastanka štetnog događaja radi naleta vozila na divljač također odgovoran lovoovlaštenik i to po načelu uzroka jer se divljač u takvim okolnostima smatra opasnom stvari -uz lovoovlaštenika za naknadu štete solidarno odgovara i pravni subjekt koji je dužan održavati prometnicu na propisani način ukoliko prigodom održavanja iste ne postupa u skladu sa svojim normiranim obvezama što ga posljedično čini su oodgovornim za nalet divljači na vozilo
64
POČETAK I ZAVRŠTEAK LOVNE GODINE:
-počinje 1.travnja tekuće godine -završava 31.ožujka iduće godine
65
DIVLJAČ SE PREMA ZOL-u DIJELI NA:
-sitnu i krupnu divljač
66
PARENJE MUFLONA:
-listopad i studeni -u sezoni parenja 1 mužjak opari i do 10 ženki
67
OPIŠI SRNU OBIČNU:
-divljač visokog lova, dlakava divljač, krupna divljač zaštićena lovostajem -mužjak-srnjak, ženka-srna, mlado-lane (od lanjenja do konca prve lovne gospodarske godine) -samo mužjaci nose rogove -ženke su manje i lakše od mužjaka -pažljivo biraju hranu, meko lišće, mladi izbojci i pupovi šumskog podrasta, odnosno brst, šumsko voće, borovnice, bobice, jagode..
68
KAKO SE ODREĐUJE DOB ŽIVOG JELENA?
-prema parošcima
69
KOJE SVE PRSTENOVE RAZLIKUJEMO NA ROGOVLJU ŠUPLJOROŽACA?
-ukrasne i prave (godove godina) -dob se određuje prema prstenastim zadebljanjima
70
ŠTO JE LOVOSTAJ?
lovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vrste ne smiju loviti (privremena zabrana lova)
71
PARENJE DIVOKOZA:
-prsk -u 11.mjesecu i traje sve do polovice 12.mjeseca -mužjaci prilaze krdima i bore se za ženke
72
.OPIŠI JELENA LOPATARA:
-po jakosti rogova – slabi, srednji, dobri, jaki lopatari -ljetna dlaka je kestenjasto crvenkasta sa svijetlim pjegama, zimska dlaka je sivo smeđa -težina roga do 4 kg -hrani se biljem i usjevima -parenje: sredinom 10.mjeseca do sredine 11.mjeseca -rogovi u obliku lopata -lanjac nema očnjake za razliku od jelema običnog -najrazvijeniji njuh, astigmatične oči
73
POJASNITE ULOGU INKREMENTNIH LINIJA RASTA U PROCJENI DOBI:
-povećanjem dobi smanjuje se broj inkrementnih linija
74
DIJELOVI ELEKTRIČNOG PASTIRA:
-električni pastir je uređaj koji daje struju visokog napona -sastoji se od izvora struje i žičane ograde -žičana ograda je u obliku pletene plastične niti prožeta s električnim vodičem -postavlja se u svrhu zaštite usjeva, voćaka, domaćih životinja od predatora
75
ŠTO JE RIKA I KADA SE ODIGRAVA?
-jeleni se glasaju rikom u vrijeme parenja -rika-parenje jelena u trajanju od 20 dana -rikalište-mjesto parenja na čistinama ili prorijeđenim šumskim proplancima -parenje jelena u nizinama u 8. i 9.mjesecu, a u planinama u 9. i 10. mjesecu
76
KRDA KOD SRNATE DIVLJAČI:
-porodično, prošireno porodično, nagomilano
77
.KAKAV JE PRAVILNI ODSTRJEL DIVLJIH SVINJA PREMA DOBNIM KATEGORIJAMA?
-pravilni odstrjel trebao bi obuhvatiti 70% prasadi i nazimadi -treba maksimalno štedjeti odrasla grla radi pravilne strukture i funkcioniranja krda
78
DA LI JE KVADRATIČNA LOPATA POŽELJNA U UZGOJU JELENA?
kvadratična odnosno pravokutna lopata je poželjna -trokutasta nije poželjna, te se takvi jeleni izlučuju
79
TKO SVE MOŽE IZRADITI LGO I UZ KOJE UVJETE?
pravna osoba koja je registrirana za tu djelatnost i ima uposlenog djelatnika sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom
80
O ČEMU SVE OVISI UČINKOVITA PRIMJENA REPELENATA ZA OBRANU USJEVA OD DIVLJAČI?
-jesu li pravilno postavljeni, u dovoljnoj količini, da li se održavaju/mijenjaju nakon određenog vremena, da li su postavljeni spec.repelenti za određenu divljač
81
KOJI SU TEHNIČKI PREDUVJETI ZA PRAVILNO FUNKCIONIRANJE ELEKTRIČNOG PASTIRA?
postojanje uzemljenja -dovod struje/izvor elek.energije -traka koja u sebi ima niti metala koji provodi struju -zemlja mora biti vlažna kako bi se struja provodila -trake moraju biti cijelovite duž ograde -svakih 200 m trake treba postaviti drveni kolac koji će dati stabilnost trakama
82
.KAKO PROVODIMO SELEKCIJU MUFLONA?
na temelju oblika i smjera rasta roga, gledamo prazni prostor između uške i roga, broj prstenova
83
ŠTO SVE PREMA ZOL-u OBUHVAĆA GOSPODARENJE LOVIŠTEM I DIVLJAČI?
-program uzgoja divljači, program zaštite divljači, lov i korištenje divljači te njezinih dijelova
84
ŠTO JE SLIJED ROGOVLJA I KAKO NAM POMAŽE U SELEKCIJI?
otpali rogovi koji se skupljaju svake godine od jelena na nekom području -na temelju toga znamo da li rogovlje napreduje pravilno i prema tome možemo odrediti kada je trofejna vrijednost najveća
85
KAKO SE ZOVE ZAKON KOJI REGULIRA UZGOJ, ZAŠTITU I ISKORIŠTAVANJE DIVLJAČI?
-zakon o lovstvu
86
KOLIKO MORA IZNOSITI SNAGA ELEKTRIČNOG IMPULSA NA TRASI PASTIRA ZA ODBIJANJE DIVLJIH SVINJA?
5.000–9.000 V (minimalno 5.000 V da bi bilo efikasno)
87
ŠTO SVE MOŽEMO SAZNAT NA ROGOVLJU DIVOKOZE?
dob i spol životinje -spol: prema zakrivljenosti rogova -dob: brojanjem pravih godova, ukrasni se ne broje, na kraju se dodaje tri
88
PREDNOSTI I NEGATIVNOSTI ELEKTRIČNOG PASTIRA U ČUVANJU USJEVA:
prednosti: onemogućava pristup poljoprivrednim nasadima, manje su štete -nedostaci: spriječava normalno kretanje (migraciju) divljači, ometa normalno hranjenje, često ga treba održavati
89
NA KOLIKO SE DUGO DONOSI LGO?
-za krupnu divljač na 10 godina, a za sitnu divljač na 5 godina
90
TKO JE DUŽAN OSIGURATI SREDSTVA ZA ZAŠTITU USJEVA?
-korisnici zemljišta dužni su lovoovlašteniku omogućiti da na njihovom zemljištu poduzme za sprječavanje štete od divljači
91
NAVEDITE SUBJEKTE NA KOJE ZAKONODAVAC DIJELI ODGOVORNOST PRI ŠTETAMA POČINJENIM OD DIVLJAČI NA POLJOPRIVREDNIM USJEVIMA:
lovoovlaštenik, ako je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači
92
OBVEZE VLASNIKA USJEVA U ZAŠTITI ISTIH OD DIVLJAČI:
-izvršiti/ugraditi I redovito održavati materijale koji štite usjeve od divljači, a koje su dobili od lovoovlaštenika
92
NA TEMELJU ČEGA SE ODREĐUJE BROJ ODREĐENE VRSTE DIVLJAČI U LOVSTVU:
prebrojavanja
93
ZRCALO:
oznaka sastavljena od bijelih dlaka,nalazi se na stražnjici.kod srna je srcoliko oblika,a kod srnjaka ovalnog
94
METODE PRIMAMLJIVANJA DIVLJAČI:
-hranom -živim mamcem -mirisima
95
KOJE SE VRSTE DIVLJAČI MOGU HVATATI MREŽOM
-zečevi, jeleni, fazani, srneća divljač, poljska jarebica
96
.KADA PREBROJAVAMO DIVLJAČ I ZAŠTO?
-u proljeće i jesen do 31.3. i 1.10., ujutro, navečer i drugi dan ujutro -zimski fond je broj divljači u lovištu 31.12. -proljetni fond: broj jedinki određene vrste divljači koji se u lovištu nalazi 1.4.
97
NELOVNE POVRŠINE:
-površine na kojima se lov ne ustanovljuje, a to su prometnice,naselja,ograđeni voćnjaci,vinogradi,ribnjaci,mora,jezera,pojas uz naselja -zaštićeni dijelovi prirode, ako je posebnom propisima u njima zabranjen lov -minirane površine i sigurnosni pojas širine do 100 m
98
NA ČEMU SE TEMELJI MATIČNI FOND PREMA LGO:
broj grla x broj lovnih jedinica
99
VOLIERE:
-kavezi za pernatu divljač, sabirališta i zimovališta za pernatu divljač
100
CRUSH SISTEM
nalazi se u manipulacijskom objektu -nakon padanja poda životinja je ukliještena među prostranim stjenkama, životinja je u visećem položaju pa možemo lako manipulirati s njom -najprikladniji fizički način obuzdavanja divljači s najmanje stresa -prije zahvata životinji treba pokriti oči sa krpom
101
DA LI SE ZADNJI RAZRED ŠUMA UBRAJA U LGO:
-na ubrajaju se površine pod prvim i zadnjim dobnim razredom -površine pod zadnjim su u fazi obnove -pod prvim su sastojine starije od 10 godina
102
MOŽE LI SE TROFEJNO ROGOVLJE IZ UZGOJA OCIJENITI:
-ne, jer se jeleni ne hrane prirodnom hranom, pa rogovi mogu abnormalno narasti
103
OPIŠI ŠTETE NA NASADIMA OD DIVLJE SVINJE:
štete proizlaze iz rovanja, valjanja i gaženja -oštećuju klas kukuruza, stabiljku, općenito cijele usjeve
104
TKO IZDAJE, A TKO PROVODI LGO?
izdaje ministarstvo -provodi pravna osoba koja je registrirana za tu djelatnost I ima uposlenog djelatnika sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom
105
ODNOS MAJKE PREMA MLADUNCIMA:
pretjerano majčinstvo: pretjerano ga liže i skida mu dlaku, ozljeđuje ga, smanjena laktacija i prirodna tjelesna težina
106
OZNAČAVANJE DIVLJAČI:
-rovašenjem i ozljeđivanjem -postavljanjem oznake -bojenjem -telemetrijom
107
KANIDI U RH:
lisica (Vulpes vulpes) -vuk (Canis lupus) -čagalj (Canis aureus)
108
ŠTO JE TO INDUKCIJSKI PERIOD:
-vrijeme od aplikacije anestetika do njegovog potpunog djelovanja. To na životinji možemo vidjeti kao:nestabilnost u stavu, izdvaja se iz krda, raširene noge, naslanja se na stup ili ogradu, klecanje prednjih nogu, spuštanje
109
METODE HVATANJA DIVLJAČI:
mrežama, lovkama, kemijskom imobilizacijom, vozilima, letjelicama, mamcima, mirisima
110
TRANSPORT PERNATE DIVLJAČI:
u plastičnim sanducima
111
KOJI SU NEDOSTATCI PERORALNE APLIKACIJE KEM.SREDSTAVA ZA IMOBILIZACIJU:
skromna paleta sredstava koja stoje na raspolaganju, nemogućnost točnog doziranja preparata i njegovo sporo djelovanje
112
NABROJI NAČINE APLIKACIJE KEM.SREDSTAVA ZA IMOBILIZACIJU:
-peroralna -injekciona aplikacija: injekcione brizgalice, puhaljke, luk i strijela, pištolji i puške
113
PODJELA PUŠKI ZA IMOBILIZACIJU:
CO2 puške - puške na komprimirani zrak - puške s barutnim punjenjem
114
PUŠKE S BARUTNIM PUNJENJEM:
unaprijed moramo znati okvirnu udaljenost na koju će projektil biti ispaljen -moramo paziti da ne pogodimo v.jugularis ili glavu -puške na barutno punjenje proizvode pucanj koji pojačava nastali šok kod životinje -gađamo mišiće vrata, ramena ili sapi
115
SUPERFETACIJA:
oplodnja novih jajašaca iz različitih ovarijskih ciklusa dok se u maternici već nalazi formirani fetus. Pojavljuje se kod zeca
116
EMBRIOTENIJA
-usporen razvitak zametka – nakon oplodnje zametak se ne učvrsti u sluznici maternice već pliva u lumenu i sporo se razvija -svrha: dolazak lanadi u najboljim uvjetima za život
veterina 4
flashcards
Decks in class (8)
# Cards
Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2026 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions